Zaslađena pića: Glavni krivci za porast dijabetesa i srčanih bolesti

Prema podacima iz 2020. godine, konzumacija ovih napitaka globalno je uzrokovala 9,8 % slučajeva dijabetesa tipa 2 i 3,1 % slučajeva srčanih bolesti.

Koliko zaslađenih napitaka konzumiramo?

Prosječan čovjek pije više od dva i po zaslađena napitka sedmično, ali ta brojka značajno varira. Ljudi u Latinskoj Americi konzumiraju najviše (do 17 pića sedmično u Kolumbiji), dok je u Južnoj Aziji potrošnja svega 0,7 napitaka nedeljno. Muškarci, mlađe osobe i stanovnici urbanih područja češće konzumiraju zaslađena pića.

Ko su najugroženiji?

Konzumacija ovih napitaka povezana je sa 2,2 miliona novih slučajeva dijabetesa i 1,2 miliona novih slučajeva srčanih bolesti godišnje. Regionalno, Latinska Amerika i Karibi bilježe najviše oboljelih, dok su Meksiko, Kolumbija i Južna Afrika zemlje s najvećim brojem slučajeva povezanih sa zaslađenim pićima.

Pored toga, istraživanje ukazuje na to da su mlađe osobe, posebno u 20-im godinama, i muškarci iz urbanih sredina najviše izloženi riziku. Visokoobrazovani ljudi također češće konzumiraju ove napitke, posebno u razvijenim zemljama.

Rizici za zdravlje i trendovi

Od 1990. do 2020. godine broj slučajeva dijabetesa tipa 2 povezanih sa zaslađenim napicima porastao je za 1,3 %, posebno u regiji Subsaharske Afrike. S druge strane, broj slučajeva kardiovaskularnih bolesti vezanih za ove napitke blago je opao, ali su rizici i dalje visoki.

Šta možemo učiniti?

S obzirom na ozbiljne zdravstvene posljedice, stručnjaci preporučuju smanjenje potrošnje zaslađenih pića. Potrebni su globalni javnozdravstveni napori, poput uvođenja poreza na zaslađene napitke, ograničavanja reklamiranja i povećanja svijesti o štetnim efektima.

Dr. Cheng-Han Chen, kardiolog, naglašava da su koordinisane politike ključne za smanjenje dostupnosti i konzumacije ovih napitaka, posebno u regijama s visokom stopom obolelih.