Kako lagana fizička aktivnost pomaže u borbi protiv stresa

Jedan od glavnih pokazatelja stresa je kortizol – hormon koji ima važnu ulogu u regulaciji energije, imuniteta i metabolizma. Iako je neophodan za normalno funkcionisanje, njegovo dugotrajno povišenje može dovesti do iscrpljenosti, poremećaja sna i promjena tjelesne težine.

Stručnjaci ističu da redovna, umjerena fizička aktivnost može pomoći u održavanju njegove ravnoteže, a među najpristupačnijim rješenjima nalazi se – hodanje.

Zašto je šetnja djelotvorna?

Tokom kretanja tijelo prolazi kroz kratkotrajno povećanje hormona stresa, ali nakon završetka aktivnosti dolazi do njegovog postepenog smanjenja. Kada se takva rutina ponavlja, organizam se lakše prilagođava svakodnevnim naporima i brže vraća u stanje ravnoteže.

Umjerena šetnja ne opterećuje tijelo poput intenzivnih treninga, a ipak podstiče cirkulaciju, rad mišića i bolju regulaciju hormona.

Priroda pojačava učinak

Okruženje u kojem boravimo može dodatno uticati na nivo stresa. Boravak u parkovima, šumama ili pored vode često ima snažniji umirujući efekat nego kretanje kroz gradske gužve. Kontakt s prirodom povezuje se s dubljim opuštanjem i smanjenjem napetosti.

Čak i kraće šetnje u zelenom okruženju mogu doprinijeti osjećaju smirenosti i mentalne jasnoće.

Važnost sna i dnevnog ritma

Kortizol prati prirodan ciklus – najviši je u jutarnjim satima, a tokom večeri opada. Neredovan ili nekvalitetan san može poremetiti taj ritam i održavati organizam u stanju napetosti.

Odlazak na spavanje u približno isto vrijeme, zamračena prostorija i smanjena buka pomažu tijelu da uspostavi stabilan obrazac odmora.

Tehnike opuštanja i društvena podrška

Uz fizičku aktivnost, korisne su i metode poput svjesnog disanja, meditacije ili laganih vježbi istezanja. Ove aktivnosti aktiviraju mehanizme smirenja u organizmu i pomažu u snižavanju napetosti.

Vrijeme provedeno s porodicom i prijateljima, kao i bavljenje hobijima koji donose zadovoljstvo, dodatno doprinosi emocionalnoj ravnoteži.

Uravnotežen pristup svakodnevnim navikama može imati snažan uticaj na regulaciju hormona stresa. Redovna šetnja, kvalitetan san i njegovanje odnosa s bliskim ljudima predstavljaju jednostavne, ali djelotvorne korake ka boljem osjećaju i dugoročnoj dobrobiti.