Prosječna odrasla osoba srednjih godina sjedi oko 11 sati dnevno, tri sata stoji, 1-2 sata hoda i polako i oko sat vremena hoda brzo. Istovremeno, postojala je mala razlika - sjedenje je gore za krvni pritisak kod žena nego kod muškaraca.
Samo pet minuta vježbanja nije tako strašna stvar za sve one koji to ne vole, a jedno istraživanje sada pokazuje da ta usmjerenna aktivnost kada ostanete bez daha itekako može imati utjecaja na vas. Posebno na visok krvni pritisak sa kojim se muče milioni ljudi širom planete.
"Uključivanje čak i nekoliko minuta fizičkih aktivnosti većeg intenziteta poput brzog hodanja ili vožnje bicikla u svakodnevne rutine može napraviti razliku za nivoe krvnog pritiska. Nekada to čini razliku koja dugoročno ima velike posljedice na život", rekao je autor studije doktor Jo Blodget, koji je i viši naučni saradnik na Institutu za sport, vježbanje i zdravlje na Univerzitetskom koledžu u Londonu.
Istraživači su analizirali podatke gotovo 15.000 ljudi. Oni su nosili monitore aktivnosti i pratili su im krvni pritisak. Dnevne aktivnosti su podjeljene u šest kategorija: spavanje, sjedenje, sporo hodanje, brzo hodanje, stajanje i snažnije vježbanje, a istraživači su koristili podatke da procjene uticaj zamjene sjedećeg vremena drugim aktivnostima. I tako su došli do rezultata koji ukazuje da je samo pet minuta vježbanja povezano sa nižim krvnim pritiskom. Ukoliko ste aktivni 10 do 20 minuta možete očekivati značajne promjene vrijednosti krvnog pritiska.
"Klinički značajne promjene krvnog pritiska mogu značiti smanjeni rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara. Studija nudi neke veoma detaljne informacije o činjenici da iako je većina relativno neaktivna veći dio dana, čak i male promjene mogu napraviti veliku razliku", rekao doktor Blogdet.
Najnovija studija se ističe po tome što posmatra svakodnevni život ljudi, umjesto da ih sprovodi kroz propisani program vježbanja, rekao je koautor studije doktor Mark Hamer, profesor sporta i medicine vježbanja na Institutu za sport, vježbanje i zdravlje na Univerzitetskom koledžu u Londonu.
Prema njegovim riječima, podaci pokazuju i da prosječna odrasla osoba srednjih godina sjedi oko 11 sati dnevno, tri sata stoji,1-2 sata hoda i polako i oko sat vremena hoda brzo. Istovremeno, postojala je mala razlika - sjedenje je gore za krvni pritisak kod žena nego kod muškaraca.
Međutim, odgovor za bolji krvni pritisak nije samo šetnja parkom. Naime, kada je sjedenje zamenjeno spavanjem, stajanjem ili sporim hodanjem tu nema nikakvih boljitaka.
"Zamjena sjedećeg vremena aktivnostima ne tako visokog intenziteta kao što su spavanje, stajanje ili hodanje zahtjeva značajnu preraspodjelu vremena svakog dana da bi to imalo uticaj na krvni pritisak", rekao je Blodget za CNN, prenosi Politika.
Fokusiranje na zamjenu sjedećeg vremena malim količinama aktivnosti većeg intenziteta ili vježbanja svakog dana može biti dostižnija strategija. Inače, pravilo za vježbanje koje može pomoći vašem pritisku je da ostanete bez daha do tačke u kojoj je teško da govorite bez poteškoća. To znači da se u tih pet minuta toliko umarate da možete da budete fokusirani samo na trening.
Kako pušenje utječe na plodnost i začeće?
Govor tijela otkriva nisko samopouzdanje
