Dr. Mesut: Starosna dob je presudna – IVF donosi šansu za majčinstvo ženama i poslije 40.
Vantjelesna oplodnja (IVF - In vitro fertilization) je za mnoge parove posljednja, ali i najsigurnija nada za ostvarenje roditeljstva. O ovom kompleksnom medicinskom postupku, njegovim izazovima i napretku razgovarali smo s dr. Alijem Mesutom, specijalistom ginekologije i akušerstva te osnivačem Bona Dea klinike, koji iza sebe ima više od 20 godina iskustva u oblasti reproduktivne medicine i vođenja visokorizičnih trudnoća.
Sa rođenjem Louise Brown 1978. godine, svijet je svjedočio historijskom trenutku koji je donio novu nadu za žene koje se suočavaju s neplodnošću. Njeno rođenje, kao prvo dijete začeto metodom in vitro fertilizacije (IVF), označilo je početak revolucije u medicini reprodukcije, otvarajući vrata roditeljstva za mnoge porodice koje su se dotad smatrale neplodnima. Taj trenutak bio je simbol nade i mogućnosti, svjetlo u životima žena širom svijeta.
Kako funkciniše postupak vantjelesne oplodnje?
"Tako je IVF započeo u to vrijeme, ali zapravo, i prije toga su se vodila velika istraživanja u Austriji i drugim zemljama. Prva uspješna trudnoća bila je upravo Louise Brown. Bila je to velika revolucija u medicini. Stvorili su embrij u laboratoriju, izvršili transfer, i tako je ostvarena prva trudnoća vantjelesnim putem", objašnjava dr. Mesut.
View this post on Instagram
Postupak koji se danas primjenjuje započinje pronalaženjem i prikupljanjem jajne ćelije.
“Da bismo to učinili, prvo moramo uraditi stimulaciju kako bismo dobili jajnu ćeliju. Drugi ključni korak je rad embriološkog laboratorija. Potrebno je pronaći spermatozoide kod muškarca, a zatim vršimo oplodnju u laboratoriju – bilo konvencionalnom IVF metodom ili mikroinjekcijom. Nakon toga pratimo razvoj embrija u laboratoriju, kako raste. Kada embrij dostigne određenu fazu razvoja, vraćamo ga u maternicu."
Postupak se u osnovi sastoji od stimulacije, aspiracije jajnih ćelija, kultivacije embrija u laboratoriju, selekcije najboljih embrija i njihovog transfera. Dr. Mesut naglašava da su svi ovi koraci ključni za uspješan ishod postupka i postizanje željenog rezultata.
“IVF postupak zapravo pomaže mnogim pacijentima kod kojih je sa naučnog aspekta nemoguće da prirodnim putem ostvare trudnoću. Na primjer, ako pacijentica ima oštećene ili neprohodne jajovode, spermatozoid i jajna ćelija se ne mogu spojiti. Kod ovakvih pacijentica, kada bismo razmislili o mogućnosti prirodne trudnoće, to ne bi bilo moguće, ali zahvaljujući IVF postupku, možemo postići trudnoću. Ili, ako muškarac ima vrlo nizak broj spermatozoida ili nema pokretnih spermatozoida, naučno je nemoguće ostvariti trudnoću bez pomoći IVF-a.”
Za pacijente koji se suočavaju s ovakvim problemima, ova moderna tehnika je izuzetno važna, a doktor napominje da je bolje primijeniti je što ranije kako bi povećali šanse za uspjeh.
IVF vs. inseminacija: Razlike i efikasnost
"Inseminacija, se primjenjuje 1880-ih godina. Nakon pronalaska mikroskopa i njegovog razvoja, otkrili su spermatozoide u muškom sjemenu. Nakon tog otkrića pokušali su primijeniti inseminaciju. Tehnika inseminacije je nešto što pomaže pacijentima, ali se zasniva na koncentraciji spermatozoida i njihovom unošenju direktno u maternicu. S druge strane, IVF je mnogo naprednija tehnika jer u laboratoriju stvaramo embrij, kontrolišemo cijeli proces i vršimo transfer embrija direktno u maternicu.”
Smatra se da je zbog toga IVF efikasnija metoda.
"Možda kod nekih pacijenata koji imaju problem s ovulacijom ili nečim sličnim inseminacija može pomoći, ali ako je problem ozbiljan – poput oligospermije, teratozoospermije ili problema s jajovodima i hormonalnim faktorima – inseminacija nije moguća. Jedino rješenje u takvim slučajevima je IVF, odnosno vantjelesna oplodnja."
Navodi da je tubalni faktor jedan od najvažnijih uzroka neplodnosti kod žena, često izazvan infekcijama, endometriozom ili drugim stanjima. Problemi s prohodnošću jajovoda otežavaju njihovo normalno funkcionisanje, što dovodi do smanjenih šansi za začeće.
“Danas je, iskreno govoreći, najveći problem odgađanje trudnoće i odgađanje rađanja. Trenutno je za nas najvažniji faktor starosna dob pacijentice. Endometrioza, adenomioza, anovulacija, smanjena ovarijska rezervacija – sve su to ključni faktori koji utiču na plodnost kod žena. Ali danas se najviše suočavamo s problemom starosne dobi žene.”
View this post on Instagram
Izazovi modernog društva: Starost, endometrioza i smanjen broj spermatozoida
Globalno, broj spermatozoida drastično opada.
“Ne znamo tačno zašto, ali faktori poput stresa, ishrane, zagađenja, načina života i mnogih drugih faktora mogu igrati ulogu. Danas se suočavamo s velikim problemom smanjene pokretljivosti spermatozoida, smanjenog broja spermatozoida i općenito smanjenja plodnosti na masovnom nivou.”
Kada je riječ o stopi uspjeha, najvažniji i najpouzdaniji faktor za postizanje trudnoće je starosna dob pacijentice.
“To je ključni faktor. Naravno, uslovi u laboratoriji, iskustvo doktora i drugi faktori također utiču na uspješnost postupka. Mlađe pacijentice imaju veće šanse za uspjeh čak i ako imaju manji broj jajnih ćelija, postoji mogućnost da se postigne trudnoća. Ne možemo svim pacijentima dati jednu univerzalnu stopu uspjeha, jer na ishod utiče mnogo faktora – broj i kvalitet jajnih ćelija, starosna dob pacijentice, zdravstveno stanje muškarca, kvalitet spermatozoida (da li su dobijeni normalnim ejakulatom ili biopsijom testisa), kao i eventualni problemi sa strukturom spermatozoida.”
Dodaje da ne postoji jedinstvena stopa uspjeha, već ona varira ovisno o kategoriji pacijenata.
“Danas je IVF mnogo uspješniji i sigurniji nego prije. Sve lijekove koje koristimo u ovom postupku poznajemo već dugo i imamo dugogodišnje iskustvo s njihovom primjenom. Ukoliko se koriste na ispravan način, potpuno su sigurni za pacijente.Što se tiče beba rođenih putem ovog postupka, još od 1978. godine koristimo ove metode i sprovedena su brojna velika istraživanja o njihovom zdravlju. Rezultati pokazuju da nema nikakvih razlika u zdravlju beba začetih putem IVF-a u odnosu na one začete prirodnim putem.”
Štaviše, pacijentice koje prolaze kroz IVF postupak podvrgavaju se stalnom nadzoru, što omogućava pravovremeno otkrivanje i rješavanje potencijalnih problema, bez značajnih razlika u postupku.
View this post on Instagram
Zdrav način života: Ključan za uspješan IVF
Kada govorimo o reproduktivnoj dobi ona je drugačija u odnosu na to kako pacijentice fizički izgledaju.
"Kada se jajne ćelije dijele, kromosomi se razdvajaju. Između kromosoma, oni se ne razdvajaju ispravno. Tako da u jajnoj ćeliji ima genetskog materijala koji je abnormalan. Zbog toga kod ovakvih jajnih ćelija ne dolazi do oplodnje, ili ako se oplode, ne rastu, Ili ako rastu, čak i nakon transfera, ne rastu kako treba. Tako da, uglavnom, to završava pobačajem. Drugi faktor je, unutar jajnih ćelija se nalaze i mitohondrije. One također nose genetiku mitohondrija. Mikrookruženje jajnih ćelija također utiče na zdravlje embrija. I ovo je nešto što ne možemo direktno promijeniti. Zbog toga, dob utiče na šanse i smanjuje šanse za trudnoću.”
Zdrav način života ključan je za svakoga, posebno pri planiranju trudnoće. Folna kiselina, koja je neophodna u tom procesu, trebala bi se koristiti najmanje dva mjeseca prije planirane trudnoće.
“Danas, kao što znate, mnogi proizvodi imaju aditive, konzervanse i slične tvari. Bolje je zaštititi tijelo od tih proizvoda, jesti zdravo i smanjiti tjelesnu težinu. Pušenje generalno nije dobro za zdravlje, ali tokom trudnoće, zbog problema sa jajnicima i kvalitetom jajnih ćelija, najbolje je prestati pušiti.”
Posebno ističe da je najvažnija stvar gojaznost, koja značajno utiče na plodnost.
“Gojaznost mijenja kvalitet jajnih ćelija, smanjuje plodnost, smanjuje kvalitet embrija, povećava stopu pobačaja i komplikacije tokom trudnoće. Ako neko planira trudnoću, bolje je da indeks tjelesne mase bude u normalnim granicama. U Sjedinjenim Američkim Državama, ako je indeks tjelesne mase u kategoriji gojaznih ili morbidno gojaznih, oni uopšte ne započinju IVF procedure, Zbog rizika da, nakon IVF-a, kada pacijentkinja ostane trudna, mogu nastati gestacijski dijabetes, preeklampsija, eklampsija i mnoge druge komplikacije tokom trudnoće. Zbog toga je ovaj način života veoma važan. Treba jesti zdravo, piti dovoljno vode, prestati pušiti ako planiraju trudnoću.”
Uloga embriološkog laboratorija u IVF-u
Odabir spermatozoida i jajnih ćelija u potpunosti je u nadležnosti embriološkog laboratorija.
“U laboratoriji imamo mogućnost odabira jajne ćelije, ali moramo koristiti one koje su nam dostupne. Ako su zrele, koristimo ih sve. Što se tiče spermatozoida, postoje tehnike za njihov odabir. Postoji mnogo metoda selekcije spermatozoida. Na primjer, u nekim centrima koriste poseban čip – mali uređaj u koji stavljaju spermatozoide kako bi izvršili selekciju. Većina ovih metoda je komercijalna, pa ih generalno ne preferiramo.”
Umjesto toga, spermatozoide povećavaju pod mikroskopom 600 puta kako bi odabrali morfološki normalne i pokretne, koje zatim koriste za oplodnju.
“Naravno, mnogi centri ne vjeruju u selekciju spermatozoida, ali mi je preferiramo jer, kada koristimo kvalitetne spermatozoide, stopa oplodnje je viša nego kod nasumičnog izbora.”
View this post on Instagram
Psihološki faktor u IVF postupku
Psihološko stanje pacijenta izuzetno je važno tokom cijelog procesa asistirane terapijske medicine.
“Kada pacijenti imaju povjerenje u ljekare i medicinske centre, veća je vjerovatnoća da će biti uspješni, pravilno koristiti terapiju i slijediti upute. Međutim, ako psihološki nisu spremni za ovaj proces, to može uticati na ishod.”
Ovaj postupak nosi određenu neizvjesnost – uspjeh nije uvijek garantiran.
“Možda će postupak uspjeti, ali postoji i mogućnost neuspjeha. Možda se jajna ćelija neće pronaći ili neće biti pogodna za oplodnju. Zato je važno da pacijenti budu spremni na sve moguće ishode.”
Iz tog razloga, prije početka postupka nastoje detaljno objasniti cijelu proceduru.
“Ako neko ne zna šta ga očekuje, prirodno je da osjeća strah – kao kada ne znamo šta se krije iza zatvorenih vrata. Zato se trudimo da ih upoznamo sa svim aspektima postupka, očekivanjima, budućim koracima i stopom uspješnosti, kako bi imali realna očekivanja.”
Razgovori s medicinskim sestrama i onima koji su već prošli proces pomažu pacijentima da se lakše prilagode. Informisanost olakšava prihvatanje postupka, dok neznanje i zabrinutost mogu ozbiljno ugroziti njegov uspjeh.
“Priprema pacijenta zahtijeva razmatranje svih medicinskih stanja koja on ili ona ima. Na primjer, ako pacijent boluje od dijabetesa, problema sa štitnom žlijezdom ili drugih zdravstvenih tegoba, važno je da se ti problemi riješe prije početka postupka.”
Između ostalog, ako pacijentica ima problema sa zubima, bolje je da ih riješi prije početka IVF postupka.
“Tokom samog postupka može biti teško riješiti takve probleme, a pacijenti se mogu brinuti o terapiji i upotrebi antibiotika u tom periodu. Dakle, ako postoje određena medicinska stanja, najbolje ih je riješiti unaprijed.”
Također, važno je provjeriti zdravlje dojki. Ako pacijentica ima bilo kakvih problema, moraju biti svjesni toga.
“Potrebno je provjeriti i druge zdravstvene probleme, poput gastrointestinalnih tegoba, srčanih oboljenja ili problema s bubrezima. Sve ove informacije su ključne jer nam pomažu da procijenimo kako najbolje provesti IVF postupak uzimajući u obzir zdravstveno stanje pacijenta.”
View this post on Instagram
Priprema pacijenta prije uvođenja u proceduru je veoma važna. Ako je potrebno, mogu se dodati određeni suplementi ili hormonalna terapija, poput prolaktina, hormona štitne žlijezde i drugih, kako bi tijelo bilo što spremnije za IVF postupak.
“Kod IVF-a, parovi se često suočavaju s dugim periodom neplodnosti. Na primjer, neki čekaju trudnoću i po 10 ili 15 godina. Za takve pacijente bolje je odmah započeti s IVF postupkom, bez daljeg gubljenja vremena.”
Kada pacijentice postanu starije, dr. Mesut savjetuje brže donošenje odluka. Nakon 40. godine, važno je ne odgađati postupak, jer nije moguće sa sigurnošću predvidjeti kada će nastupiti menopauza i kada će rezerva jajnih ćelija biti potpuno iscrpljena.
“U takvim slučajevima je bolje pristupiti IVF-u na odlučniji i brži način nego u drugim situacijama.”
Ako postoji ozbiljan problem sa spermatozoidima, poput veoma niskog broja ili loše pokretljivosti, također je preporučljivo odmah započeti s IVF-om, jer bi druge metode liječenja mogle biti manje efikasne.
“Ponekad postoji nešto veći rizik od genetskih abnormalnosti zbog upotrebe lijekova, ali taj broj nije značajan. Generalno, bebe rođene putem IVF-a su zdrave i normalno se razvijaju. Naravno, zbog blizanačkih trudnoća, koje su češće kod IVF-a zbog transfera dva embriona, može doći do blagog povećanja rizika od prijevremenog porođaja. Međutim, danas medicina ima efikasne metode za rješavanje tih izazova, tako da to više ne predstavlja veliki problem.”
Nova dostignuća u IVF tehnologiji
IVF tehnologija stalno napreduje, a nove tehnike i testovi postaju sve popularniji.
“Postoji mnogo metoda za povećanje stope uspješnosti, poput NGS, PGD, PGT, ALIS testa, ELMA testa, ERA testa i drugih. Međutim, kada uporedimo rezultate i analiziramo dostupne meta-analize, vidimo da mnoge od ovih tehnika ne donose značajno poboljšanje u stopi trudnoće.”
Trenutno je mikrobiom jedan od glavnih trendova u IVF-u, a mnogi stručnjaci istražuju njegov uticaj na trudnoću.
“Ipak, dosadašnje studije nisu pokazale da promjena mikrobioma značajno povećava šansu za trudnoću. Štaviše, mnoge dodatne analize koje su se ranije koristile u IVF-u pokazale su se ne samo neučinkovitima, već u nekim slučajevima i štetnima, smanjujući šanse za uspjeh.”
Zbog toga su u Velikoj Britaniji i mnogim razvijenim zemljama zabranjene određene dodatne analize.
“Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama IVF centri su se suočili s tužbama zbog PGD testa, jer je utvrđeno da zbog pogrešnih dijagnoza mnogi zdravi embrioni bivaju uništeni. Nijedna od ovih tehnika ne može sa stopostotnom sigurnošću poboljšati ishod za pacijente.”
Trenutno ne postoji značajna inovacija koja bi revolucionirala IVF postupak.
“Mislim da u Bosni i Hercegovini postoji nedostatak kada je u pitanju donacija jajnih ćelija, donacija spermatozoida i surogat-majčinstvo. To predstavlja određeni hendikep u odnosu na druge zemlje.”
View this post on Instagram
U Bosni i Hercegovini, IVF se izvodi isključivo s pacijentovim vlastitim jajnim ćelijama i spermatozoidima, a embrion se transferira u maternicu pacijentice.
“Jedina metoda koja je dozvoljena jeste klasični IVF. Sve druge metode, poput donacije jajnih ćelija, spermatozoida i surogat-majčinstva, zakonski su zabranjene.”
Hormoni koje koriste u IVF postupku su sigurni i jednostavni za upotrebu.
“Kada naše medicinske sestre objasne pacijentima kako ih koristiti, oni ih svakodnevno primjenjuju bez problema. Naš cilj je pružiti pacijentima što pogodniju, uspješniju i bezbolniju terapiju. Ovi hormoni su već dugo u upotrebi, a iako su možda rekombinantni, oni su zapravo isti hormoni koje tijelo žene prirodno luči. Ako se pravilno koriste, nisu štetni za organizam. Naravno, ako ih neko koristi na nepravilan način, mogu nastati problemi, ali pod stručnim nadzorom nema razloga za zabrinutost.”
Sve se provodi pod strogim nadzorom i redovnim kontrolama kako bi se pratila reakcija tijela na hormone.
“Zahvaljujući tome, ne dolazi do ozbiljnih nuspojava. Koristimo i različite tehnike kako bismo IVF učinili što manje bolnim za pacijente”, zaključuje dr. Mesut u razgovoru za Čuvajzdravlje.ba
Igračke mogu otkriti autizam
Dijete s upalom sinusa? Isprobajte ovu prirodnu oblogu
Kada konzumiranje kurkume može biti opasno?
Samo 10% tretmana za akutne bolove u leđima je učinkovito
