Visok krvni pritisak u mlaađoj dobi povezan s povećanim rizikom od demencije

Hipertenzija, poznata po svom razornom uticaju na krvne žile, povećava rizik od srčanih i moždanih udara, zatajenja srca, problema s bubrezima i vidom te demencije.

U istraživanju Heart-Brain Study, analizirali su podatke 1279 osoba s visokim pritiskom u dobi od 21 do 95 godina. Svaki sudionik je bio podvrgnut procjeni rizika za demenciju na temelju parametara kao što su krvni pritisak,nivo holesterola, indeks tjelesne mase, tjelesna aktivnost, dob i razina obrazovanja. Rezultati analize otkrili su da je čak 28 posto osoba u dobi od 47 do 53 godine imalo povećan rizik za razvoj demencije.

Ova spoznaja iznenađuje, jer tradicionalno visoki krvni pritisak povezujemo s kasnijim godinama života, a ne s mlađom odraslom dobi. Međutim, ova nova istraživanj ukazuje na potrebu za ranom identifikacijom i upravljanjem rizicima od demencije čak i u srednjim godinama.

Povišeni rizik za demenciju u ovoj dobi može biti alarmantan signal za promjene u načinu života i potragu za strategijama koje će smanjiti taj rizik. To može uključivati ​​prilagodbe u prehrani, redovnu fizičku aktivnost, kontrolu krvnog pritisa i holesterola te održavanje mentalne stimulacije.

Ovi nalazi naglašavaju važnost ranog prepoznavanja i kontrole faktora rizika za demenciju u svim dobnim skupinama. Prevencija i rano djelovanje mogu biti ključni za očuvanje kognitivnih funkcija i zdravlja mozga tokom cijelog životnog vijeka.

U srednjim godinama života, rizični faktori poput visokog krvnog tlaka imaju najjači utjecaj na povećanje rizika za razvoj demencije kasnije u životu. Otkriveno je da hipertenzija u srednjim godinama povećava ovaj rizik, dok se ako se visoki tlak pojavi kasnije, taj rizik snižava. Razlog tome leži u sporom razvoju vaskularnih bolesti mozga, što zahtijeva više od deset ili 15 godina da bi se klinički izrazila kao kognitivna bolest, istaknuo je suautor studije, kardiolog Augusto Vicario iz Instituta za kardiovaskularne bolesti u Buenos Airesu.

Naučnici su također otkrili da je oko 40 posto svih ispitanika, bez obzira na dob, imalo povećan rizik za razvoj demencije. To nije iznenađujuće, kako je rekao Vicario, jer je zasad jedina intervencija koja je pokazala učinkovitost u zaustavljanju ili usporavanju napredovanja vaskularnih lezija mozga kod pacijenata s visokim pritiskom - liječenje i kontrola hipertenzije farmakološkim i nefarmakološkim mjerama. Međutim, čak 70 posto hipertenzivnih pacijenata nema kontrolisan pritisak ili nisu svjesni bolesti i ne liječe se.

Zato Vicario predlaže uključivanje procjene cerebrovaskularnog rizika u redovnu kliničku procjenu pacijenata s hipertenzijom. On ističe da je jednostavan i praktičan način za to korištenje neuropsiholoških testova poput testa crtanja sata, koji bi mogli koristiti i porodični doktori. Nadalje, naglašava važnost ranog otkrivanja visokog pritiska te njegove odgovarajuće kontrole lijekovima i drugim mjerama, budući da liječenje hipertenzije često zahtijeva trajnu terapiju tokom cijelog života.