Znate li da hrana može uticati na vaše emocionalno stanje, a evo i kako

Anksioznost je psihički poremećaj koji karakteriše osjećaj brige, straha ili tjeskobe koji može biti blag ili intenzivan. Mnogi faktori mogu doprinijeti anksioznosti, uključujući genetske predispozicije, stresne situacije, okolišne faktore i način života, uključujući prehranu.

Uitcaj prehrane na anksioznost

Hormonalna ravnoteža

Hrana koju jedete može uticati na ravnotežu hormona u tijelu, uključujući hormone stresa poput kortizola. Dugotrajna izloženost visokim nivoima kortizola može doprinijeti osjećaju anksioznosti.

Neurotransmiteri

Određeni nutrijenti u hrani igraju ključnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera u mozgu, poput serotonina i dopamina, koji su važni za regulaciju raspoloženja i smanjenje anksioznosti.

Upala i crijevna mikrobiota

Crijevna mikrobiota (flora) igra važnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera i upalnim procesima u tijelu. Nepravilna prehrana može dovesti do disbioze, što može uticati na mentalno zdravlje i povećati osjetljivost na anksioznost.

Nedostatak nutrijenata

Nedostatak određenih nutrijenata, kao što su omega-3 masne kiseline, vitamin B kompleksa, magnezij, cink i vitamin D, može doprinijeti povećanju rizika od anksioznosti.

Kako promijeniti prehrambene navike za smanjenje anksioznosti

Uravnotežena prehrana

Konzumirajte uravnotežene obroke koji uključuju cjelovite žitarice, svježe voće i povrće, nemasne proteine ​​i zdrave masti.

Omega-3 masne kiseline

Uključite izvore omega-3 masnih kiselina kao što su riba, laneno sjeme i orašasti plodovi, koji su povezani s poboljšanjem raspoloženja i smanjenjem anksioznosti.

Hidratacija

Pijte dovoljno vode jer dehidracija može pogoršati simptome anksioznosti.

Izbjegavajte stimulanse

Smanjite unos kofeina i alkohola, koji mogu povećati nivo anksioznosti.

Probiotici

Uključite probiotike u prehranu kako biste podržali zdravlje crijevne flore, što može imati pozitivan uticaj na mentalno zdravlje.