Anksioznost može izazvati drhtanje ruku, ali ovo su znakovi da uzrok možda nije samo stres

Pred važan razgovor, javni nastup ili neki događaj koji nam stvara pritisak, sasvim je moguće da osjetimo ubrzano lupanje srca, napetost i podrhtavanje ruku.

Međutim, stres nije jedini razlog zbog kojeg se ruke mogu tresti. Tremor može biti povezan i s nedostatkom sna, glađu, većom količinom kofeina, određenim lijekovima, problemima sa štitnom žlijezdom, ali i nekim neurološkim stanjima.

Zapravo, blago pomjeranje ruku postoji kod svakog čovjeka, čak i kada pokušava potpuno mirno držati ruke. Takav fiziološki tremor obično je toliko blag da ga ni ne primjećujemo, dok kod nekih ljudi može postati izraženiji.

Zašto nam ruke drhte kada smo nervozni?

Kada se nađemo pod pritiskom, organizam reaguje kao da mora biti spreman na opasnost. Pojačava se lučenje hormona stresa, ubrzavaju se puls i disanje, a mišići postaju napetiji.

Zbog toga se mogu javiti podrhtavanje, trzaji mišića ili osjećaj da nam cijelo tijelo blago vibrira. Kod osoba koje su anksiozne, dodatni problem može biti to što ih sam osjećaj drhtanja još više uplaši. Tada nastaje začarani krug – primijetimo simptom, zabrinemo se zbog njega, a pojačana napetost učini drhtanje još izraženijim.

Anksioznost i panični napad nisu ista stvar, iako se njihovi simptomi mogu preklapati. Kod paničnog napada tegobe mogu nastupiti naglo i biti vrlo intenzivne, dok se anksioznost često razvija kroz duži period i može biti povezana s određenim brigama ili stresnim situacijama.

Kada drhtanje može ukazivati na zdravstveni problem?

Postoji više mogućih razloga zbog kojih se tremor pojavljuje. Neki su prolazni i lako rješivi, dok je kod drugih potrebno potražiti stručnu pomoć.

Esencijalni tremor

Jedan od češćih uzroka drhtanja kod odraslih je esencijalni tremor. Najviše dolazi do izražaja kada koristimo ruke – naprimjer dok jedemo, pijemo, pišemo ili pokušavamo nešto precizno uraditi.

Može se javiti na jednoj ili obje ruke, a kod nekih ljudi s vremenom postaje izraženiji. Iako je riječ o neurološkom poremećaju, esencijalni tremor nije isto što i Parkinsonova bolest. Genetski faktor također može imati značajnu ulogu.

Parkinsonova bolest

Kod Parkinsonove bolesti drhtanje se često više primjećuje kada je ruka u mirovanju. Može se pojaviti dok osoba sjedi, gleda televiziju ili hoda s rukama opuštenim uz tijelo.

Tremor, međutim, nije jedini simptom Parkinsonove bolesti, niti svako drhtanje ruku znači da osoba ima ovu bolest.

Drhtanje se može pojaviti i kod drugih neuroloških stanja, uključujući multiplu sklerozu, nakon moždanog udara ili traumatske povrede mozga.

Pad šećera u krvi

Ako dugo niste jeli, drhtanje može biti posljedica pada nivoa šećera u krvi. Hipoglikemiju mogu pratiti glad, vrtoglavica i osjećaj slabosti.

Kod osoba koje imaju dijabetes nagli pad šećera može biti posebno ozbiljan i zahtijeva pravovremenu reakciju.

Previše kafe ili alkohola

Nekoliko kafa više nego inače može biti dovoljno da izazove nemir i podrhtavanje. Kofein djeluje stimulativno na organizam, pa pretjeran unos kod osjetljivih osoba može pojačati tremor.

Alkohol ima drugačiji mehanizam. Kod osoba koje ga dugo i u velikim količinama konzumiraju, nagli prestanak može dovesti do simptoma apstinencije, među kojima se može pojaviti i izraženo drhtanje.

Lijekovi kao mogući uzrok

Tremor se kod nekih ljudi može pojaviti i kao neželjena reakcija na lijekove. Među njima mogu biti određeni antidepresivi, ali i inhalatori koji se koriste kod astme i drugih plućnih bolesti.

Ako se drhtanje pojavilo nakon uvođenja novog lijeka ili promjene terapije, to je informacija koju treba prenijeti ljekaru. Terapiju ne treba samostalno prekidati.

Ubrzan rad štitne žlijezde

Hipertireoza, odnosno pojačan rad štitne žlijezde, također može biti povezana s drhtanjem ruku.

Uz tremor se mogu javiti ubrzan rad srca, nenamjerni gubitak kilograma, problemi sa spavanjem i veća osjetljivost na svjetlost. Ako se više ovih simptoma pojavi istovremeno, korisno je razgovarati s ljekarom.

Nedovoljno sna

Nakon nekoliko neprospavanih noći tijelo teže funkcioniše. Umor može utjecati na koncentraciju, povećati osjećaj napetosti i dovesti do drhtavice.

Zato povremeno podrhtavanje nakon vrlo malo sna samo po sebi ne mora biti razlog za paniku. Odmor, redovniji san i smanjenje stimulansa mogu biti dovoljni da se tegobe smire.

Šta možete uraditi ako se ruke tresu zbog nervoze?

Ako primijetite da se tremor pojavljuje uglavnom u stresnim situacijama, pokušajte prvo smanjiti fizičku napetost.

Duboko i sporo disanje može pomoći da se organizam postepeno smiri. Nekima odgovara progresivna mišićna relaksacija, tokom koje se različite grupe mišića kratko zatežu, a zatim opuštaju.

Joga i kratke vježbe mindfulnessa također mogu biti korisne za smanjenje napetosti. Fokusiranje na disanje i ono što se trenutno dešava može pomoći da pažnja ne ostane potpuno usmjerena na same simptome.

Kod učestale anksioznosti ili paničnih napada dugoročno može pomoći razgovor sa stručnom osobom. Kognitivno-bihevioralna terapija i druge vrste psihoterapije koriste se za prepoznavanje i mijenjanje obrazaca koji održavaju anksioznost, dok se u određenim situacijama uključuje i terapija lijekovima.

Kada je vrijeme da se javite ljekaru?

Ako znate da ste popili mnogo kafe, preskočili obrok ili nekoliko noći loše spavali, moguće je da ćete nakon promjene tih navika primijetiti da se drhtanje povlači.

Ipak, novi tremor vrijedi spomenuti ljekaru, čak i kada se pojavljuje samo povremeno. Posebno je korisno potražiti pomoć ako se drhtanje ponavlja, postaje izraženije ili počinje otežavati svakodnevne aktivnosti poput pisanja, jela, držanja čaše ili drugih preciznih pokreta.

Prije pregleda možete zapisati kada se drhtanje javlja, da li se pojavljuje u mirovanju ili tokom pokreta, šta ste tada radili, jeste li prethodno jeli i koliko ste kofeina konzumirali. Korisno je zabilježiti i eventualne promjene u terapiji.

Takve informacije mogu ljekaru pomoći da lakše procijeni šta bi moglo biti u pozadini tremora i da li su potrebne dodatne pretrage.