Danas Svjetski dan mentalnog zdravlja: Stres uzrokovan radnim okruženjem
Svjetski dan mentalnog zdravlja se svake godine obilježava 10. oktobra kako bi se podigla svijest o mentalnom blagostanju, koje je često zapostavljeni aspekt holističkog zdravlja. Zahvaljujući izloženosti na društvenim mrežama, ljudi su počeli bolje razumjeti šta je mentalno zdravlje i zašto je važno za sve.
Ove godine tema mentalnog zdravlja je „Mentalno zdravlje u poslovnom okruženju“. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ova tema ističe kritičnu povezanost između mentalnog zdravlja i radnog mjesta.
Znamo da je stres gotovo neizbježno prisutan u svačijem životu te i na svakom radnom mjestu u svakom zanimanju.
Kako radno aktivne osobe veliki dio dana provode na radnim mjestima, jasno je da radno mjesto utječe na mentalno zdravlje zaposlene osobe, sa svim svojim karakteristikama, rizičnim i zaštitnim.
Prema podacima, 60% svjetske populacije je radno aktivno, što čini osiguranje mentalnog zdravlja na poslu hitnom potrebom.
"Briga o mentalnom zdravlju na radnom mjestu u Bosni i Hercegovini je tema koja tek počinje dobivati pažnju, ali još uvijek postoji značajan prostor za poboljšanje. U mnogim slučajevima, poslodavci u BiH nisu dovoljno svjesni važnosti mentalnog zdravlja zaposlenika ili ne posvećuju dovoljno pažnje tom aspektu radne sredine", rekla nam je Ornela Čolić, predsjednica Udruženja Menssana.
Povećanje svijesti i edukacija poslodavaca o važnosti mentalnog zdravlja može biti prvi korak ka poboljšanju stanja. Iz Udruženja Menssana naveli su četiri osnovna nedostatka u radnom okruženju u BiH:
Nedostatak svijesti i edukacije – U većini kompanija, posebno malih i srednjih poduzeća, svijest o važnosti mentalnog zdravlja nije na zadovoljavajućem nivou. Poslodavci često mentalno zdravlje ne vide kao prioritet ili ne znaju kako da implementiraju konkretne mjere za njegovo očuvanje.
Stigma – Stigma povezana s mentalnim zdravljem prisutna je i na radnim mjestima. Zaposlenici se često boje otvoreno govoriti o svojim mentalnim poteškoćama zbog straha od stigmatizacije, osude ili gubitka posla. Ova stigma može obeshrabriti radnike da traže pomoć ili podršku.
Visok nivo stresa – Mnogi poslodavci ne prepoznaju faktore stresa na radnom mjestu, poput prekomjernog radnog opterećenja, kratkih rokova, ili loših međuljudskih odnosa, kao direktne uzročnike pogoršanog mentalnog zdravlja. Rezultat toga su burnout, anksioznost i snižena produktivnost kod zaposlenika.
Nedostatak organizacione podrške – U mnogim radnim okruženjima nema adekvatnih programa podrške mentalnom zdravlju, kao što su savjetovanje, fleksibilno radno vrijeme, ili pristup stručnjacima za mentalno zdravlje. Poslodavci često nemaju razvijene politike ili smjernice koje bi omogućile stvaranje zdravije radne sredine.
Kako pratiti krvni pritisak i holesterol kod kuće?
