Nutritivne vrijednosti mlijeka razlog su sve veće potrošnje u svijetu i regiji

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), svjetska potrošnja mlijeka po glavi stanovnika porasla je za više od 12% u posljednjih pet godina, s najvećim porastima zabilježenim u Aziji, Africi i Latinskoj Americi.

Zdravstveni razlozi iza rasta potrošnje

Stručnjaci navode da je jedan od ključnih faktora ovog rasta sve više istraživanja koja potvrđuju pozitivan uticaj mlijeka na zdravlje kostiju, imunitet i opšte stanje organizma. Bogato kalcijem, vitaminom D, proteinima i drugim esencijalnim nutrijentima, mlijeko se sve češće preporučuje kao važan dio svakodnevne ishrane – kako za djecu i adolescente, tako i za odrasle i stariju populaciju.

„Uočavamo povećanu potražnju za mlijekom i fermentiranim mliječnim proizvodima u urbanim i ruralnim sredinama širom svijeta. Potrošači danas bolje razumiju važnost prevencije bolesti kroz ishranu, a mlijeko je jedan od temeljnih izvora nutrijenata koji podržavaju zdravlje kostiju i funkciju mišića“, izjavila je dr. Maria González, nutricionistica iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Regionalni porast: BiH i okruženje prate trendove

Ni Bosna i Hercegovina, kao ni zemlje regije, ne zaostaju za ovim globalnim trendovima. Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, potrošnja mlijeka po glavi stanovnika u BiH u posljednje tri godine bilježi blagi, ali konstantan porast. U Federaciji BiH je, primjerice, u 2024. godini zabilježeno povećanje potrošnje mlijeka i jogurta za oko 8%, dok je u RS-u porasla i potražnja za domaćim sirevima i fermentisanim mliječnim proizvodima.

Iako se domaća proizvodnja i dalje suočava s izazovima u pogledu otkupnih cijena i konkurencije uvoza, sve više potrošača okreće se lokalnim mljekarama i proizvodima sa oznakom „domaće“ ili „bez aditiva“. Također, primjetan je i porast interesovanja za funkcionalne mliječne proizvode – kao što su probiotici, proteinski napici i mlijeko obogaćeno vitaminima.

U Hrvatskoj i Srbiji, slični trendovi su prisutni, uz značajan marketinški fokus na zdravu prehranu i kampanje koje promovišu konzumaciju mlijeka među školskom djecom.

Povratak povjerenja u prirodne izvore nutrijenata

Zanimljivo je da i u zapadnim zemljama, gdje se ranije bilježio pad konzumacije mlijeka zbog popularnosti biljnih alternativa, ponovo raste interes za mlijeko iz lokalnih izvora, bez dodataka i s naglaskom na kvalitet. „Mlijeko doživljava povratak zahvaljujući holističkom pristupu zdravlju. Ljudi traže prirodne izvore proteina i minerala, a mlijeko je upravo to“, navodi se u analizi Euromonitor International.

U mnogim zemljama uvedene su i dodatne mjere podrške mljekarskom sektoru – uključujući subvencije za male proizvođače, poboljšanje higijenskih standarda i promovisanje konzumacije mlijeka u školama. Kampanje poput "Čaša mlijeka dnevno" u Brazilu i "Drink More Milk" u Južnoj Koreji dale su rezultate u vidu povećanja prodaje i zdravijih prehrambenih navika kod mlađe populacije.