Kad riječi izblijede, muzika ostaje: Kako melodije bude sjećanja kod osoba s demencijom?

Za razliku od jezika, muzika se ne oslanja samo na logiku – ona se utiskuje dublje, u emotivne i motoričke dijelove mozga koji često ostaju očuvani čak i kad kognitivne sposobnosti oslabe. Stručnjaci ističu da je slušanje poznatih pjesama moćan poticaj za prisjećanje, izražavanje i smirivanje.

Šta kažu stručnjaci?

Istraživanja pokazuju da glazba aktivira više regija mozga od bilo koje druge aktivnosti. Kod osoba s demencijom posebno se potiču dijelovi zaduženi za emotivno i proceduralno pamćenje – što objašnjava zašto neka baka koja više ne zna vaše ime, ipak zna riječi omiljene pjesme iz mladosti.

Prof. dr. Concetta Tomaino, pionirka muzičke terapije i suradnica pokojnog Olivera Sacksa, ističe kako muzika može poslužiti kao "ključ" koji otključava uspomene – bez prisile, bez stresa, samo emocijom.

Emocionalni most do bližnjih

Možda najvažniji učinak muzičke terapije je povratak povezanosti – kad pjesma otvori prostor za osmijeh, kontakt očima ili stisak ruke. U nekim domovima za starije, terapija muzikom koristi se upravo kako bi članovi porodice pronašli zajednički jezik s voljenima koji više ne komuniciraju verbalno.

@history.intime Marta Cinta Gonzalez Saldana (1924 - 2019) #fyp #foryoupage #ballerina #swanlake ♬ original sound - Classical.

Kako to izgleda u praksi?

Terapija ne mora uključivati stručnjaka – možete ju prakticirati i kod kuće. Sastavite playlistu pjesama iz mladosti voljene osobe, slušajte ih zajedno u trenucima opuštanja ili prije izazovnih aktivnosti poput kupanja. Idealno je da glazba traje 30-60 minuta, i to u ritmu koji poznaju i vole.

Glazba vraća ono što je bolest odnijela

Demencija mijenja svakodnevicu, ali muzika može vratiti ono najvažnije – osjećaj sebe, bliskost i spokoj. Nije lijek, ali je svjetlo koje ponekad prodre i kroz najgušću maglu zaborava.

Zato, ne podcjenjujte moć jedne melodije. Možda baš ona postane najvažniji razgovor koji ste imali tog dana.