Fizička aktivnost kao zamjena za psihoterapeuta: Može li sport izbrisati traumu?

Fizička aktivnost odavno je poznata po svom pozitivnom utjecaju na tijelo, ali sve više istraživanja otkriva i njen snažan potencijal u liječenju emocionalnih i psiholoških trauma.
Kretanje ne donosi samo bolju kondiciju i zdravlje – ono može pokrenuti i duboke procese obnove u mozgu i nervnom sistemu.
Fizička aktivnost stvara nove neurone
Studija objavljena u uglednom časopisu Molecular Psychiatry, provedena na Univerzitetu u Torontu i Kyushu, donijela je zapanjujuće rezultate. Kod miševa izloženih traumama (poput električnih šokova), redovna fizička aktivnost – poput trčanja u kotaču – rezultirala je stvaranjem novih neurona u hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za memoriju i emocionalnu regulaciju.
Ti novi neuroni "razrijedili" su tragove traumatskih sjećanja, smanjujući simptome nalik posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP).
Dodatno, čak i genetska stimulacija rasta neurona imala je pozitivan učinak, ali je tjelesna aktivnost pokazala šire blagodati – utjecala je i na raspoloženje, a ne samo na memoriju.
Kako tijelo pamti traumu?
Stručnjaci poput dr. Bessel van der Kolka, autora knjige The Body Keeps the Score, godinama naglašavaju da se trauma ne pohranjuje samo u mislima, već i u tijelu – u mišićima, držanju, nervnom sistemu. Fizička aktivnost može pomoći da tijelo “otpusti” te napetosti i stvori nove obrasce sigurnosti i kontrole.
Psihologinja Marija Šimunić navodi da aktivnosti poput hodanja, vrtlarenja ili rekreativnog sporta djeluju terapeutski jer ne opterećuju mozak evaluacijom uspjeha, već mu omogućuju da se resetira i regenerira.
Neurogeneza i "brisanje" starih obrazaca
Pojam neurogeneze – stvaranja novih moždanih stanica – ključan je u ovom kontekstu. Tjelovježba, posebno aerobna, potiče neurogenezu u hipokampusu, a to omogućava ne samo "zaboravljanje" bolnih iskustava, već i stvaranje novih, pozitivnih asocijacija.
Jedna zanimljiva dimenzija istraživanja odnosi se na ovisnost: miševi koji su prethodno povezivali određeno mjesto s primanjem kokaina, nakon redovne fizičke aktivnosti više nisu pokazivali privlačnost tom mjestu – kao da su zaboravili povezanost užitka i okoline.
Praktična primjena: od šetnje do terapijskog sporta
Dok se laboratorijski rezultati još ne mogu potpuno preslikati na ljude, kliničke studije i praksa pokazuju da fizička aktivnost ima moćno djelovanje kod osoba koje se bore s PTSP-om, depresijom, anksioznošću i ovisnostima.
U praksi se primjenjuju programi poput:
- Terapijskog trčanja i hodanja za vojne veterane i osobe sa traumatskim iskustvima
- Joga terapije za regulaciju nervnog sistema i emocionalnu stabilnost
- Plesno-pokretne terapije, gdje se kroz pokret izražava i oslobađa potisnuta trauma
Kretanje nije samo zdravo – ono može biti i iscjeljujuće. Iako ne može zamijeniti terapiju ili medicinsku pomoć, fizička aktivnost može biti moćan saveznik u emocionalnom oporavku.
Ako ste prošli kroz tešku životnu situaciju, ne morate odmah početi s intenzivnim treninzima. Počnite s laganim šetnjama, vožnjom bicikla ili jogom – jer svaka vrsta pokreta može biti prvi korak prema iscjeljenju.